Petar Rafailović

PETAR RAFAILOVIĆ stariji Rafailov sin koji će posle očeve smrti stati na čelo porodične radionice. Šesdesetih godina XVIII veka okupio je veći broj pomoćnika sa kojima je izradio brojna ikonopisno-rezbarska dela. Prva potpisana ikona Sv. Nikole datirana 7. juna 1761. godine, nije sačuvana. Nalazila se u podgoričkoj crkvi Sv. Đorđa odakle su je opljačkali Turci. Petrove su verovatno dve ikone Hristovog silaska u ad iz 1760. god. od kojih se jedna nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu. Godine 1767. potpisao se na ikonostasu crkve Sv. Stefana u Đenovićima.  Da je bio dobar rezbar vidi se na ikonostasu crkve sv. Stefana u Vranovićima iz 1770. god. Potpisao se 6. juna 1771. god. na Deizisu koji se nalazi u Štrosmajerovoj galeriji u Zagrebu a 6. jula iste godine na ikoni Sv. Save, Sv. Save osvećenog i Sv. Nikole iz Narodnog muzeja u Beogradu. Iste godine će uraditi delimično sačuvan ikonostas za crkvu svetog Lazara u Mrkovima .Ikonostas i nekoliko pojedinačnih ikona će 1775. i 1776. god. naslikati u manastiru Banji kod Risna. Na triptihu Deizis, Sv. Trojica i Sv. apostoli Petar i Pavle sa svetiteljima po prvi put je naslikan lokalni svetitelj Sv. Stefan Piperski.  U Banji se sa svojim bratom Vasilijem pojavljuje kao priložnik bogato izrezbarenih carskih dveri. Petar je 1781. god. datirao diptih Sv. Trojica i Bogorodica sa Hristom i svetiteljima. sada u Zavičajnom muzeju u Herceg Novom a sledeće godine Bogorodicu odigitriju koja se nalazi u Muzeju za umjetnički obrt u Zagrebu.

Petar se 1784. god. zbog trgovačkih poslova seli u Grčku na Krf. Nema podataka da li se i tamo bavio ikonopisom ali se zna da mu je sin bio zamenik gradonačelnika Krfa a ćerka direktor konzervatorijuma u Atini.